Klima

Kotlina Donjeg Luga kao i veći dio središnje Bosne pripada području planinsko-kotlinske klime. Ovo područje zbog svog specifičnog položaja ima vrlo velike dnevne amplitude u temperaturi zraka, koje nerijetko znaju biti veće i od 25°C. Osim što je poznata po velikim dnevnim amplitudama, kotlina Donjeg Luga također je poznata po čestim temperaturnim inverzijama i jutarnjim maglama koje su u velikom broju zastupljene u svim mjesecima u godini. Tijekom hladnijeg dijela godine kada je nad našim područjem anticiklonalno stabilno i vedro vrijeme uz snježni pokrivač, u Donjem Lugu se onda mjere vrlo niske jutarnje vrijednosti temperature zraka, koje se znaju približiti i brojci i od -30°C. Razlog ovako niskih jutarnjih temperatura je upravo kotlinski reljef koji još više pojačava noćno ohlađivanje i inverziju temperature. Kako je hladni zrak teži od toplog zraka, zalaskom Sunca sa viših područja u neposrednoj blizini dolazi do priljeva hladnog zraka u kotlinu Donjeg Luga u kojoj se počinje stvarati „bazen“ hladnog zraka, a uz ovu pojavu često se veže i pojava magle. Za razliku od kotline Donjeg Luge, koja se nalazi na oko 212m nadmorske visine, viša područja sa nadmorskom visinom iznad 300m imaju znatno više jutarnje vrijednosti temperature zraka. Razlika ponekad zna iznositi i više od 10°C. (Najbolji primjer je siječanj 2008.godine. Navečer, u 9.00, 03.siječnja, spomenute godine u kotlini Donjeg Luga izmjerena je temperatura zraka na 2m visine od -15.8°C, dok je u i sto vrijeme u Gornjem Lugu na nadmorskoj visini od 350m bilo „toplih“ -8.7°C. Tijekom noćnih sati temperature su se još snizile. Ujutro u 7.00, stanovnike kotline Donjeg Luga dočekalo je sibirskih -20.4°C, dok je stanovnike Gornjeg Luga dočekalo „ugodnih“ -12.7°C. Recimo samo da udaljenost između ova dva mjesta iznosi nešto više od 1,5km.

Tijekom zimskih mjeseci jutarnje temperature ispod -10°C su česta pojava.

Područje je potpuno otvoreno prema sjeveru, pa je tijekom zime izloženo utjecaju hladnih zračnih masa sa sjevera i istoka europskog kontinenta, dok visoki planinski lanac Dinarida , na jugu, spriječava značajniji utjecaj Mediterana na klimu ovoga područja. Srednja godišnja temperatura zraka u Donjem Lugu iznosi 10.7°C. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -0.4°C, i to je ujedno jedini mjesec u godini sa negativnom mjesečnom temperaturom. Od početka meteoroloških mjerenja u ovome kraju, najhladniji siječanj bio je onaj iz 2006. godine sa srednjom mjesečnom temperaturom od hladnih -2.7°C, dok je najtopliji zabilježen 2007. godine, sa 4.2°C. Najtopliji mjesec u godini je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 20.5°C, a po toplini vrlo mu je blizu i kolovoz, koji nerijetko zna biti i topliji od srpnja (kolovoz 2000. i 2003.). Mrzlih dana, odnosno, kada je minimalna temperatura zraka niža od 0°C ima u prosjeku 80, dok tropskih ili vrući dana, kada je maksimalna temperatura jednaka ili viša od 30°C ima 28.

Prosječne godišnje vrijednosti - razdoblje 1997-2006

Najniža temperatura ikad od -27.5°C izmjerena je 13.siječnja 2003. godine. Najtopliji dan u novijoj povijesti Donjeg Luga bio je 24.srpanj 2007.godine kada je hladu meteorološke kućice na 2m visine iznad tla izmjereno 41.1°C. Godišnja amplituda u temperaturi zraka zna iznositi ponekad i blizu 70°C, što odražava visok stupanj kontinentalne klime ovoga kraja.

Zime u Donjem Lugu su razmjerno oštre sa kompaktnim snježnim pokrivačem.

Padavina u Donjem Lugu ima u svim mjesecima u godini i poprilično su ravnomjerno raspodijeljene. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 926 l/m2. Najveća je u srpnju i iznosi 127 l/m2, što je rezultat pojačane ciklonalne aktivnosti iznad ovoga dijela Europe. Najmanje padavina ima u siječnju, gdje prosječna mjesečna količina iznosi 59 l/m2. U godišnjoj količini padavina veliki utjecaj imaju i padavine od snijega. Prosječan broj dana sa snježnim pokrivačem u godini iznosi 62 dana , što je sasvim dovoljno da tijekom zimskim mjeseci služi kao odličan toplinski izolator i time zaštiti ozime usjeve od smrzavanja. Najveća izmjerena visina snijega na ovome kraju od 85cm, izmjerena je 17.prosinca 1999. godine.

“Zubato” zimsko sunce nad kotlinom Donjeg Luga

Polarna hladnoća krajem siječnja 2006. godine. Zbog izrazito niskih temperatura zraka do čak -24°C, rijeka se Bosna bila djelomično zaledila.

Klima Bosne i Hercegovine:

Klimu Bosne i Hercegovine uvjetuju osnovni klimatski faktori: geografski položaj, geološka podloga, reljef, pokrivenost terena biljnim zajednicama i blizina Mediterana. Pored osnovnih faktora javljaju se i ekstremni faktori koji u znatnoj mjeri utiču na cjelokupnu klimatsku sliku Bosne i Hercegovine. u prvom redu tu su struje suptropskog pojasa, visokog vazdušnog pritiska i subpolarnog pojasa, niskog vazdušnog pritiska, što ima za posljedicu smjenu polarnih i tropskih vazdušnih masa. Zatim dolaze vazdušne mase polarnog porijekla, struje sa Atlantika, cikloni sa Sredozemnog i Jadranskog mora i anticikloni koji dolaze i iz kontinentalnog dijela Azije. Sve ove cirkulaciono-radiacione procese u velikoj mjeri remeti reljef koji se javlja kao modifikator. Navedeni faktori su uzrok da na teritoriji Bosne i Hercegovine postoje dva osnovna klimatska regiona: sjeverni i južni, koje razdvaja linija Bihać-Sarajevo-Foča. U sjevernom regionu klima ima kontinentalni karakter, sa hladnim zimama i toplim ljetima. U južnom regionu preovlađuje mediteranski tip klime sa toplim ljetima i vlažnim zimama. Linija koja razdvaja južni i sjeverni region nalazi je prostor visokih planina, visoravni, kotlina i klisura u kome preovladava tipična planinska klima. U ovom prostoru zime su hladne, ljeta s vježa sa povećanim intenzitetom padavina koje su ravnomjerno
raspoređene tokom godine, dok se temperaturna kolebanja smjenjuju sa pora-stom nadmorske visine.

Umjereno kontinentalna kli-ma, se rasprostire u prostoru sje-verne Bosne i dolinama sred-njih tokova Une, Sane, Vrbasa, Bosne i Drine od Višegrada.
Ljeta su topla. Prosječna temperatura vazduha najtoplijeg mjeseca (jula) svuda je između 20°C i 22°C, dok su zime većinom umjereno hladne. Prosječna tem-peratura najhladnijeg mjeseca (januara) kreće se od –1°C do –2°C. Prosječna godišnja tempera-tura je veća od 10°C. Jesenje i proljetne temperature su ujedna-čene. Ljetne apsolutne temperature mogu porasti do 40°C, a zimske apsolutne minimalne mogu pasti i do –35°C. Prosječne godišnje količine padavina se kreću od 700 mm na istoku do 1 500 mm na zapadu. Vjetrovi su rijetki i slabi, a kada se pojave pretežno dolaze iz sjevernog i sjeverozapadnog pravca.
Planinska klima zauzima središnji planinski prostor naše zemlje. Ovaj tip klime najviše je izražen u okolini planina Oštrelja, Travnika, Sarajeva i Foče. Odlikuje se svježim i kratkim ljetima, hladnim i sniježnim zimama. Prosječne januarske temperature se kreću od –3,5° do –6,8°C, a julske od 14,8° do 16,9°C. Apsolutne minimalne temperature su od –24° do –34°C, a apsolutne maksimalne od 30° do 36°C. Izuzetak su kotline u kojima se javljaju temperaturne inverzije. Takva mjesta su poznata kao mrazišta; jedno od njih nalazi se i na planini Igman, gdje je 25. januara 1963. izmjerena minimalna temperatura od –43,5°C. Termička kolebanja kreću se od 20° do 21°C. Jesen je toplija od proljeća. Padavine su ravnomjerno raspoređene i kreću se oko 1 200 mm. Magla je česta i ima je u svim mjesecima. Pokrivenost neba oblacima je veća od 50%.

Mediteranska klima je zastupljena u niskoj i visokoj Hercegovini. Stoga razlikujemo dva tipa mediteranske klime. Područje niske Hercegovine, kojem odgovara donji tok Neretve sa okolnim kraškim poljima nižim od 1 000 m nadmorske visine: to su Ljubuško, Imotsko-bekijsko, Mostarsko i Stolačko. Ovakav tip klime niske Hercegovine proizilazi iz činjenice što je njen prostor pod direktnim uplivom morskog vazduha. Jadransko more tokom zime zrači u okolni prostor nagomilanu toplotu tokom ljeta, pa su zimske temperature znatno povišene. Prosječna januarska temperatura u Mostaru je 4,6°C, Stocu 4,3°C, Ljubuškom 4,7°C. Ljeti je uticaj Jadranskog mora zanemariv, zbog krečnjačkih stijena, koje kad se zagriju mijenjaju temperaturu ovog područja. Ljeta su veoma suha i vruća. Kolebanja temperature se kreću od 20° do 21°C. Jesen je toplija od proljeća. Srednje apsolutne minimalne temperature se kreću od –4,9° do –8,7°C, dok apsolutne minimalne padaju i do –17°C. U ovom području bura je dominantna, uz smjene sa južnim vjetrom. Najmirniji mjesec je oktobar, a februar najvjetrovitiji. Najkišovitiji mjesec je oktobar, sa 200 mm padavina u prosjeku. Snijega skoro i da nema. Godišnja količina padavina se kreće od 1 000 do 1 500 mm.
Izmijenjena mediteranska klima zahvata područje visoke Hercegovine. u ovom višem hercegovačkom i jugozapadnom planinskom području klima se približava planinskoj, ali sa mediteranskim obilježljima. Temperatura vazduha opada sa porastom nadmorske visine i udaljenošću od mora. Za svakih 10 km udaljenosti od mora temperatura opada od 0,6° do 0,8°C. Zime su oštre sa apsolutnim minimalnim temperaturama od –14° do –25°C. Prosječne januarske temperature se kreću od –1,8° do –6°C. U prsjeku apsolutne maksimalne temperature mogu porasti i do 40°C. Kao i u niskoj Hercegovini jesen je toplija od proljeća, ali su temperaturna kolebanja povećana. Godišnje u ovom prostoru vjetrovi padne i do 1 800 mm padavina. Bura je najizraženija u zimskom periodu i veoma jaka na prevojima. Oblačnost je povećana u odnosu na nisku Hercegovinu.